30. 6. 2016.

POPIS STANOVNIŠTVA: Pogledajte rezultate popisa stanovništva u BiH.



11:50 Prosječna starost stanovnika u BiH iznosi 39,5 godina, što znači da smo "mlađi" od stanovništva Hrvatske (41,7) i Srbije (42,2), ali "stariji" od Crne Gore (37).

11:48 U ekonomski aktivno stanovništvo spada 75,88 posto zaposlenih, dok se ostali dijele na nezaposlene i to 12,94 posto su ranije radili i 11 posto bez iskustva.

Ekonomski neaktivno stanovništvo, bez zaposlenja i bez aktivnog traženja zaposlenja: 17,06 učenika i studenata, 37 posto je penzionera, 27, 4 posto osoba koje obavljaju kućne poslove, 3,9 posto nesposobnih za rad i 14, 5 posto koji spadaju kategoriju ostalih.

11:43 U BiH 363.394 građana obavlja poljoprivrednu aktivnost, a od tog broja 217.061 u FBiH, 141.629 u RS, 4.704 u Brčko distriktu.

Od ukupnog broja 15,58 posto prodaje proizvode, odnosno koriste ih u komercijalne svrhe.

11:40 U kategoriji stambene jedinice zgrade ili kuće po jedan stan ima 866.793 građana, dva stana 165.603 te tri stana ili više 45.757.

Domaćinstva u BiH:

18,83 posto 1 član,
23,98 posto 2 člana,
20,09 posto 3 člana,
20,65 posto 4 člana,
9,28 oposto 5 članova,
4,31 posto 6 članova,
2,86 posto 7 članova.

11:35 U našoj zemlji živi 51,1 posto građana sa završenom srednjom školom. Sa specijalizacijom poslije srednje škole čini 0,7 posto stanovnika, višom školom I stepen 3,2 posto.

Broj stanovnika koji su završili fakultet, akademiju ili univerizet čini 9,6 posto.


Nepismeno stanovništvo u BiH

U BiH 2,82 posto čini nepismeno stanovništvo.
Više o tome pročitajte ovdje.

Bosna i Hercegovina ima najveću stopu nepismenih - 2,82 posto, dok Srbija ima 1,96 posto, Crna Gora 1,50 te Hrvatska 0,80 posto.

Od ukupne strukture stanovništva 36,2 posto je kompjuterski pismeno.
Stanovništvo prema vjeroispovjesti i etničkoj pripadnosti

11:30 Od ukupnog broja stanovnika BiH 27,15 posto građana nikada se nije vjenčao dok je 58,88 posto oženjenih ili udatih, 3,38 razvedenih, 10,59 udovaca ili udovica.

Podjela stanovništva prema maternjem jeziku

Bosanski jezik u BiH govori 52,86 posto građana, 14,6 posto govori hrvatski dok 30,76 posto govore srpski jezik. Ostale jezike govori 1,57 posto građana.


Stanovništvo BiH prema vjerskoj pripadnosti

11:28 Prema popisu u našoj zemlji 50,7 posto građana je islamske vjeroispovijesti, 30,75 pravoslavci te 15,19 posto su katolici.
Više o ovome pročitajte ovdje.

11:23 Prema etničkoj pripadnosti u Bosni i Hercegovovini 50,11 posto osoba se izjašnjavaju kao Bošnjaci, zatim 30,78 posto kao Srbi, kao Hrvati 15,43 posto te 0,77 posto se ne izjašnjavaju.


Stanovništvo prema etničkoj pripadnosti u Bosni i Hercegovini 
Sarajevo najveći grad u BiH 

11:15 U Bosni i Hercegovini prema istraživanju Agencije za statistiku u BiH, sprovedenom 2013. godine živi ukupno 3.531.159 stanovnika.

Od ukupnog broja stanovnika 50,4 posto čine žene, a 49,06 muškarci. Omjer muške i ženske populacije je skoro identičan.


Stalno stanovništvo prema spolu

U FBiH živi 2.219.220 što je 62,85 posto od ukupnog stanovništva, a u RS-u 1.228.423 što je 34,79 posto stanovništva.

U Brčko Distriktu živi 83.516 što je 2,37 posto ukupnog stanovništva.

Najveći grad je Sarajevo sa 275.524 stanovnika u četiri općine. Sljedeća je Banja Luka sa 185.042, zatim Tuzla sa 110.979 stanovnika, Zenica 110.663, Bijeljina 107.715 i Mostar sa 105.977 stanovnika.

Sarajevo je najveći grad, a Banja Luka najveća općina.

Sarajevo je najveći grad

Po gustini naseljenosti - ukupno je 68,9 stanovnika po kilometru kvadratnom prosječno u BiH.

Istočni Drvar je općina sa 1.05 stanovnika po kilometru kvadratnom, a Novo Sarajevo je najgušće naseljena općina sa 7.085 po kilometru kvadratnom.
Popis uspješno realiziran

11:10 - Koordinator Vijeća ministara BiH za popis Adil Osmanović je u svom obraćanju kazao da je prema ocjenama IMO tima popis uspješno realiziran.

- Evropska komisija, Vijeće Evrope i Vijeće ministara BiH su uoči popisa potpisali memorandum o razumijevanju i međunarodnom monitoring timu. Prema tekstu opći cilj međunarodnog monitoring tima je bio nadgledanje cijelog popisa s međunarodnim standardima - kazao je Osmanović.

Osmanović: Nadgledanje cijelog popisa s međunarodnim standardima

Prema njegovim riječima popis je najveće statističko istraživanje jedne države pri kojem se prikupljaju, obrađuju i objavljuju podaci stanovništva.

- Cilj je objaviti statističke podatke za cijelu državu. On osigurava podatke o demografskim, etničkim, obrazovnim, ekonomskim i drugim vrstama podataka. Ti podaci su neophodni za provođenje ekonomskim i socijalnih politika i korištenje fondova i druge potrebe građana. EU, kao i druge Međunarodne institucije, daju važnost popisu. Značaj popisa je veoma bitan u kontekstu evropskih integracije, uključujući i provođenje Reformske agende - kazao je Osmanović.
Prezentacija rezultata kroz 17 tabela

11:01 Rezultate će objaviti direktor Agencije za statistiku BiH Velimir Jukić i saradnici kroz 17 tabela.

Direktor Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine Jukić podsjetio je na proces popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH koji je izvršen je od 1. do 15. oktobra 2013. godine.

- Zahvaljujem se građanima BiH koji su doprinijeli popisu stanovništva. Jedan složen projekt ne bi mogao biti realiziran bez doprinosa mnogih sudionika, a posebno građana BiH koji su odgovornom saradnjom i odazivom doprinjeli popisu stanovništva, i svima ostalim koji su na bilo koji način sudjelovali u popisu, od Delegacije EU, preko ino misija do entitetskih Zavoda za statistiku - kazao je Jukić.


Jukić: Zahvaljujem se građanima BiH koji su doprinijeli popisu stanovništva

10:58 Preliminarni rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine objavljeni su nedugo nakon popisa, a BiH će danas nakon 25 godina dobiti i nove zvanične podatke koje će moći koristiti.
Agencija za statistiku BiH objavljuje rezultate Popisa stanovništva

10:40 Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine danas objavljuje konačne rezultate Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini sprovedenog 2013. godine.

Uoči prezentacije rezultata Popisa stanovništva prisutnima će se obratiti direktor Agencije za statisiku Velimir Jukić te Adil Osmanović, koordinator Vijeća ministara BiH za popis.

- U skladu sa Zakonom o popisu Bosne i Hercegovine, bit će prezentirani konačni rezultati iz svih područja popisa za koje su prikupljani podaci - kazala je Mirsada Adembegović, savjetnica za odnose s javnošću Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.


Tim koji prezentuje rezultate Popisa stanovništva BiH

Bit će prezentirani podaci o ukupnom broju stalnih stanovnika, njihove demografske karakteristike, obrazovne i ekonomske karakteristike, stanovi i zgrade te podaci o poljoprivredi.

Nakon niza odlaganja i sporenja u vezi s objavom rezultata Popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, a nakon sjednice Centralnog popisnog biroa Bosne i Hercegovine održane 18. maja, saopćeno je kako je usvojena metodologija obrade podataka popisa stanovništva.
Historijat popisa stanovništva u BiH

10:15 Popisi stanovništva u prosjeku se rade svakih deset godina, kako bi države mogle konstruisati razvojne planove u svim segmentima društva. Historijat popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini datira iz 16. vijeka, kada su Osmanlije provodile svoje okvirne popise, a posljednji koji je do danas validan je iz 1991. godine.

Preliminarni rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine objavljeni su nedugo nakon popisa, a BiH je danas nakon 25 godina dobila i nove zvanične podatke koje će moći koristiti.

Da bi lakše organizirali svoju državu Osmanlije su novoosvojene teritorije odmah počeli popisivati. Bili su to osnovni zbirni podaci, bez mnogo detalja, ali koji su predstavljali važan segment u planiranju brojnih aktivnosti. Tako je na osnovu historijskih izvora prvi popis u tadašnjoj osmanskoj Bosni izvršen između 1520. i 1530. godine. Tada je historičar Ömer Lütfü Barkan proveo popis baziran na religiji u Bosanskom sandžaku.

Nakon toga urađen je okvirni popis 1624. godine, kada je u Bosni boravio papin izaslanik Pietro Massarecchia. Osmanlije su svoja dva posljednja popisa stanovništva u BiH imali 1871. i 1875. godine. Nakon toga dolazi do velike reforme u metodologiji i podacima koji se popisuju, a što je sprovodila Austro-Ugarska.

Poslije Prvog svjetskog rata prvi popis stanovništva izvršen je 1921. godine, koji je sprovela tadašnja Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Na popisu iz 1931. godine dozvoljena je samo jugoslovenska narodnost, dok su podaci za jezik i vjeroispovijest obrađeni tek 1945. godine a muslimani su bili prisutni po modalitetu isključivo kroz islamsku vjeroispovijest bez prava na jezik.

Nakon Drugog svjetskog rata socijalistička Jugoslavija izvršila je popis stanovništva 1948. godine. Vršeni su popisi 1953. godine, gdje je u uputstvu za popisivače navedeno da se "osobe koje nisu bliže nacionalno opredijeljene" upisuju kao "Jugosloven neopredijeljen". Kod ovog popisa jedini raspoloživi jezik je bio srpsko-hrvatski, dok kod vjeroispovijesti imamo modalitet "pripadnik islamske vjerske zajednice".

Popisi u bivšoj Jugoslaviji vršeni su i 1961. godine, zatim 1971. koji je karakterističan jer je tada definisana nacionalna odrednica Musliman, kao i 1981. godine.

Posljednji popis koji je izvršen u bivšoj Jugoslaviji i čiji podaci za BiH vrijede i danas je onaj iz 1991. godine. Prema podacima sa tog popisa u BiH je tada živjelo 4.377.033 stanovnika i to Muslimana 1.902.956, Srba 1.366.104, Hrvata 760.852 te Jugoslovena 242.682.

Tada je u BiH bilo 109 općina, najviše stanovnika živjelo je u Sarajevu i to nešto više od 500.000, u Banjoj Luci nešto više od 195.000, Zenici 145.000, Tuzli 131.000, a u Mostaru 126.000 stanovnika.

Nažalost, nakon 1991. godine dogodio se i rat, a demografska struktura je znatno izmijenjena. Ipak, zbog brojnih političkih nesuglasica BiH sve do 2013. godine nije izvršila svoj popis te tako nije ni mogla planirati razvojne programe iz oblasti ekonomije, obrazovanja, demografije, urbanizacije i svih drugih važnih segmenata.


Autor: Mi. K.

(avaz.ba)

Нема коментара:

Постави коментар